Prijevare su pojava koja se kroz povijest mijenjala i prilagođavala, a danas su raširenije nego ikad prije. Prijevare su nezakonite radnje koje se često koriste kako bi se stekla korist ili prevarila druga osoba. One mogu imati ozbiljne posljedice po žrtvu i društvo u cjelini.
U Kaznenom zakonu prijevara je definirana kao nezakonita radnja kojom prevarant „…dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini“. Kazne za prijevaru su ozbiljne i uključuju zatvorske kazne. Prema statistici MUP-a, u 2022. godini prijavljeno je preko 1.425 računalnih prijevara, a ukupno 1.864 kaznenih djela kibernetičkog kriminala i 2.030 prijevara načinjenih na štetu imovine.
Prema statistici, najčešće ciljane skupine su osobe starije od 60 godina, koje su često ranjive i nesvjesne novih tehnologija koje prevaranti koriste.
Illustration of the flight of Geryon by Yan Dargent in 1870. Dargent took a different tone than Doré, showing Dante and Virgil safely standing on Geryon’s back.
Prijevare prikazane kroz povijest
Još je Dante Alighieri u svojoj Božanstvenoj komediji Inferno u 14. stoljeću prijevaru prikazao u liku „GERYON-a“, mitskog bića čiji gornji dio tijela liči na lava, donji dio tijela podsjeća na reptila, s repom škorpiona, a ima glavu poštenog čovjeka. Ovaj opis je vrlo blizak stvarnosti i ukazuje na to kako se prevaranti prilagođavaju i koriste različite tehnike kako bi ostvarili svoje ciljeve.
Prijevare i utjecaj na društvo
Prijevare su rasprostranjen problem koji može pogoditi sve dijelove društva i gospodarstva. One se događaju u raznim oblicima, kao što su krađa identiteta, novca, lažiranje računa, lažna reklamiranja proizvoda i prikrivanje zločina. Takve prijevare ostavljaju velike posljedice na žrtvu, kako financijske, tako i emocionalne.
Financijske prijevare
Financijske prijevare su jedna od najčešćih vrsta prijevara, a uključuju lažiranje računa, krađu identiteta, prijevaru u prodaji proizvoda, prijevaru s kreditnim karticama i slično. Ove prijevare obično uključuju neku vrstu lažnog predstavljanja koje dovodi do nezakonitog stjecanja novca. Primjer financijske prijevare je lažno ulaganje gdje prevaranti nagovaraju osobe da ulože novac u fiktivne ili neprofitabilne projekte. Takve prijevare su česte i mogu se vidjeti u medijima. Najčešće se radi o pozivima nepoznatih prevaranata koji nude sigurno ulaganje u dionice i kripto valute. Kada žrtve izvrše uplate na nepoznate račune, prevaranti nestanu. Još gora situacija je kad prevaranti nagovore žrtve da upišu svoje podatke bankovnih računa na lažnim stranicama koje izgledaju poput bankarskih stranica. Kada prevarena osoba primijeti da joj nedostaje novac s kartice, često je već prekasno.
Prijevare nekretninama
Uz financijske prijevare, nekretninske prijevare također su česti oblik prijevara koji zahtijeva veliku pažnju. Ove prijevare mogu uključivati lažno predstavljanje vlasništva, krivotvorenje dokumenata i prikrivanje pravnih problema vezanih uz kupoprodaju nekretnina. Lažno predstavljanje vlasništva vrlo je česta vrsta prijevare u kojoj prodavatelj prodaje nekretninu koja nije u njegovu vlasništvu. Kupac tada plaća novac prodavatelju koji nema pravo prodati nekretninu, što dovodi do gubitka novca i nekretnine za kupca. Prikrivanje pravnih problema također je česta vrsta prijevare, u kojoj se nekretnina prodaje iako postoji pravni problem koji nije otkriven kupcu. Kupac može kupiti nekretninu bez znanja o pravnim problemima, kao što su pravo prvokupa, hipoteke ili sudski sporovi, a kada se ti problemi otkriju, kupac može izgubiti nekretninu ili mora dodatno ulagati u rješavanje istih.
Prijevare povezane s zdravstvenim stanjem
Treća skupina čestih i vrlo ozbiljnih prijevara odnosi se na lažna prikazivanja zdravstvenog stanja. U tu kategoriju spadaju i prijevare instituta privremene nesposobnosti za rad ili kolokvijalno zvana lažna bolovanja. Prijevare bolovanja vrsta su prijevare koja se događa kada zaposlenik izmišlja ili pretjeruje u ozbiljnosti bolesti kako bi izbjegao odlazak na posao i ostvario naknadu za bolovanje. To može uključivati izmišljanje simptoma, pretjerivanje u opisu simptoma ili jednostavno laganje o svojim simptomima kako bi ostvario naknadu za bolovanje. Nerijetko zaposlenici koriste lažna bolovanja kako bi ostvarili dodatan prihod kod druge pravne osobe ili privatno. Ova vrsta prijevare vrlo je raširena i može biti izuzetno skupa za poslodavce i državu, a što se očituje u podacima HZZO-a koji pokazuju da je u 2022. godini svaka zaposlena osoba u prosjeku provela 11 dana na bolovanju, što je 9,81 milijun dana bolovanja.
Više o kontroli bolovanja možete pročitati u našem članku kontrola bolovanja od strane detektiva.
Pored prijevara bolovanja, postoje i prijevare povezane s lažnim ozljedama. Simuliranje ozljede na radnom mjestu ili u prometnoj nesreći kako bi se ostvarila naknadu za bolovanje ili druga naknada od osiguranja. Ovaj oblik prijevare podrazumjeva pretjerivanje u ozbiljnosti ozljede, lažno prijavljivanje ozljede te korištenje lažnih medicinskih dokumenata ilimanipuliranje dokazima kako bi se pravdalo traženje naknade.
Poslodavci i osiguravajuća društva svjesni su problema lažnih ozljeda i lažnih bolovanja i koriste različite metode kako bi se borili protiv ovog problema. Sve češće koriste usluge privatnih detektiva.
Prijevare u svakom obliku štetne su i nezakonite radnje koje mogu uzrokovati velike gubitke za pojedince i organizacije. One se pojavljuju u različitim sektorima poput nekretnina, turizma, zdravstva, osiguranja i drugih. Korištenjem različitih metoda, alata i tehnologija, poput analize podataka, forenzičkih pregleda i klasičnih terenskih operativnih metoda, detektivske agencije mogu pomoći u otkrivanju i sprečavanju prijevara. Važno je provoditi adekvatne istrage i pravno goniti osobe koje su odgovorne za prijevare kako bi se održao integritet tržišta i društva u cjelini. Prijevare su ozbiljan problem s kojim se društvo suočava, ali uz pomoć suradnje i angažmana svih uključenih strana, uključujući vlasti, organizacije, privatne detektive, pojedince i javnost općenito, moguće je otkriti i spriječiti prijevare.
