U svakom poslu vrijedi pravilo vrijeme je novac. Svaka minuta rada donosi vrijednost, a svaka izgubljena minuta na kraju se zbraja u sate, dane i mjesece. Upravo zato je apsentizam postao jedna od najčešćih tema o kojoj poslodavci razgovaraju s nama.
Na prvu, svi kažu: „Ma to su bolovanja.“
Istina je, bolovanja jesu dio priče, ali apsentizam je puno širi. On se pojavljuje u obliku produženih pauza, čestih kašnjenja, „puš-pauza“, pa čak i situacija kada radnik fizički dođe na posao, ali zapravo ne radi.
I to nije samo sitnica. To je trošak. Prema nekim istraživanjima, apsentizam je drugi najveći trošak rada, odmah nakon plaća.
Što je apsentizam?
Apsentizam se definira kao svako izostajanje zaposlenika iz radnog procesa, bilo da se radi o opravdanom ili neopravdanom razlogu.
On može biti:
-
planiran – godišnji odmori, praznici, edukacije, redoviti i preventivni zdravstveni pregledi,
-
neplaniran – bolovanja, smrt u obitelji, rođenje djeteta, selidbe, vjenčanja.
Planirani izostanci su očekivani i poslodavci se za njih mogu pripremiti: unaprijed se planira budžet, prilagođava proces rada i organizira zamjena. Neplanirani izostanci, s druge strane, imaju veliki i nepredvidiv utjecaj, otežavaju planiranje, remete organizaciju i stvaraju nesigurnost u produktivnosti.
Vrste apsentizma
Stručnjaci razlikuju više kategorija apsentizma:
1. Mikroapsentizam (< 1 dan)
Obuhvaća kraća odsustva s posla: učestala kašnjenja, produžene ili dodatne pauze, dugi i neproduktivni sastanci.
Iako naizgled bezazleni, ovi obrasci se nakupljaju i na godišnjoj razini stvaraju velike gubitke.
2. Makroapsentizam (> 1 dan)
Obuhvaća bolovanja i dulja odsustva. Ovdje razlikujemo:
- Opravdani apsentizam – objektivno opravdani razlozi, poput bolesti ili ozljede.
- Djelomično opravdani apsentizam – kada je razlog djelomično opravdan, primjerice kod kroničnih bolesti koje se mogu kontrolirati, ali radnik svejedno izostaje duže nego što je nužno.
- Neopravdani apsentizam – potpuno bez osnove, zloupotreba bolovanja, izostanci bez medicinske ili pravne podloge.
- Motivacijski apsentizam – uzrokovan nezadovoljstvom radnika, lošim odnosima na radnom mjestu ili „protestnim“ ponašanjem.
Prividna prisutnost
Poseban problem je tzv. prividna prisutnost, situacija u kojoj zaposlenik dolazi na posao, ali ne radi produktivno. Razlozi mogu biti:
-
zdravstveni problemi,
-
nemotiviranost,
-
vanjski ometajući faktori (društvene mreže, privatni razgovori, internet).
Istraživanja pokazuju da ovaj oblik može biti i do 7 puta skuplji od samog apsentizma. Procjene kažu da svaki zaposlenik u prosjeku godišnje „izgubi“ 23,4 dana prisutnosti, iako formalno dolazi na posao.
Najčešći oblici apsentizma u praksi
-
Lažna bolovanja – radnici koriste bolovanje za privatne poslove, putovanja ili aktivnosti nespojive s dijagnozom.
-
Produžene pauze – primjerice, umjesto propisanih 30 minuta, pauza traje i po sat vremena.
-
Puš-pauze – 3 do 4 odlaska dnevno od po 10 minuta znače čak 15 radnih dana godišnje izgubljenog rada po zaposleniku.
-
Kašnjenja i raniji odlasci – 10 minuta kašnjenja dnevno godišnje znači više od 5 radnih dana izgubljenog rada.
-
Privatne aktivnosti tijekom radnog vremena – obavljanje osobnih poziva, surfanje društvenim mrežama, odlazak u kupovinu.
Matematika gubitaka – sitnice koje postanu veliki problem
Evo samo nekoliko primjera koliko „male stvari“ koštaju:
-
Produžena pauza od 30 min dnevno = 15 radnih dana godišnje.
-
Tri puš-pauze dnevno = još 15 radnih dana godišnje.
-
Kašnjenje od 10 minuta dnevno = 5 radnih dana godišnje.
Jedan zaposlenik tako može izgubiti i do mjesec dana produktivnosti. Ako to radi pet zaposlenika, poslodavac gubi gotovo pola godine rada.
Primjer iz prakse – „kašnjenja u dostavi“
Jedna tvrtka koja se bavila distribucijom svojih proizvoda suočavala se s čestim pritužbama kupaca – dostave su kasnile, a naručena roba često nije stizala na vrijeme.
Na prvi pogled objašnjenje je bilo logično: gužve u prometu, nedostatak parkinga, otežani uvjeti rada. Međutim, pritužbe su se gomilale, a kupci su postajali sve nezadovoljniji. Direktor je odlučio angažirati TRAPULA detektivsku agenciju kako bi se razjasnila situacija.
Naša istraga je pokazala sasvim drugačiju sliku: dostavljač bi rano ujutro, oko 6 sati, preuzeo robu, ali umjesto da odmah krene na teren – odlazio je u obližnji kafić, gdje bi proveo i do sat vremena na kavi i razgovoru. Nakon toga bi odradio nekoliko dostava, a zatim ponovo uzimao dugačku pauzu za ručak.
Nerijetko je tijekom radnog vremena obavljao i privatne poslove – odlazak u trgovinu, susrete s prijateljima ili osobne obaveze. Na kraju dana, zbog „nedostatka vremena“, vraćao bi se u skladište ranije, pravdajući se da više ne može završiti sve dostave.
Matematika je jasno pokazala: svaki dan gubio je između 2 i 3 sata radnog vremena. Na mjesečnoj razini to je značilo više od 40 sati izgubljene produktivnosti – cijeli jedan radni tjedan. Kupci su bili nezadovoljni, tvrtka je gubila ugled, a troškovi su rasli.
Zahvaljujući diskretnom izvještaju naše agencije, poslodavac je dobio konkretne dokaze o zloupotrebi radnog vremena. Na temelju činjenica mogao je poduzeti disciplinske mjere, reorganizirati dostavu i vratiti povjerenje svojih klijenata.
Troškovi apsentizma
Troškovi apsentizma su višeslojni:
-
Direktni troškovi: naknade radnicima na bolovanju i godišnjem, prekovremeni sati, zamjenski radnici.
-
Administrativni troškovi: obračun plaća, troškovi selekcije i uvođenja zamjena, dodatna papirologija.
-
Indirektni troškovi: dodatne edukacije, zastoji u poslovanju, pad kvalitete proizvoda/usluga, nezadovoljstvo klijenata, fluktuacija radnika, pad produktivnosti.
Procjene govore da se 35% bruto plaća isplaćuje za rad koji realno nikada nije obavljen.
Posljedice ignoriranja apsentizma
-
neoptimalan broj radnika i visoki troškovi rada,
-
poslovna neefikasnost i kašnjenje isporuka,
-
nezadovoljstvo klijenata i pad konkurentnosti,
-
nezadovoljstvo zaposlenika i promjena organizacijske kulture,
-
stvaranje imidža društveno neodgovornog poduzeća.
Uloga privatnih detektiva
Privatni detektivi mogu biti ključan partner poslodavcima u borbi protiv apsentizma. Njihova uloga uključuje:
-
diskretno promatranje zaposlenika,
-
dokumentiranje nepravilnosti (fotografije, izvještaji),
-
provjeru opravdanosti bolovanja,
-
bilježenje navika – učestalost pauza, odlazaka i povrataka,
-
objektivno izvještavanje – bez nagađanja i osobnih interpretacija.
Objektivnost je ključ
Privatni detektiv ne optužuje radnika, on samo donosi provjerene činjenice.
Na taj način poslodavac dobiva neutralne dokaze, a istraga se ne može tumačiti kao interna osveta ili sukob. Upravo ta objektivnost daje težinu i vjerodostojnost cijelom postupku.
Apsentizam nije samo problem bolovanja. On se skriva u produženim pauzama, kašnjenjima, puš-pauzama i prividnoj prisutnosti. Male svakodnevne navike poslodavcima stvaraju velike troškove i ozbiljno ruše produktivnost.
Naša uloga kao privatnih detektiva jest pomoći poslodavcima da razlikuju opravdano od neopravdanog, da dobiju jasnu sliku i konkretne dokaze. Jer samo činjenice vrijede, a brojke nikad ne lažu.
Ako u svojoj tvrtki sumnjate na zloupotrebu bolovanja ili drugih oblika apsentizma, obratite nam se.
Naša detektivska agencija pruža diskretne i profesionalne istrage koje Vam daju jasnu sliku i dokaze za daljnje postupanje.
