Kontrola bolovanja od strane detektivske agencije

Bolovanje je jedno od temeljnih prava radnika i važan dio sustava socijalne sigurnosti. Međutim, u praksi sve veći broj poslodavaca susreće se s pojavom zlouporabe tog prava, što dugoročno uzrokuje ozbiljnu financijsku i organizacijsku štetu.

Lažna bolovanja danas su jedan od skrivenih troškova poslovanja. Osim izravnih financijskih gubitaka, takve situacije narušavaju povjerenje unutar tima, smanjuju produktivnost i stvaraju nezadovoljstvo kod zaposlenika koji moraju preuzimati dodatni teret posla.

Zbog toga kontrola bolovanja postaje legitimna i sve češća mjera zaštite poslovanja.

Koliko zapravo koštaju lažna bolovanja?

Otvaranjem bolovanja trošak za poslodavca ne prestaje, često tek tada započinje.

Poslodavci se susreću s nizom posljedica:

• isplata naknade plaće
• organizacija zamjene radnika ili prekovremenog rada
• smanjenje produktivnosti
• opterećenje ostatka tima
• narušavanje radne discipline

Kod dugotrajnih bolovanja trošak se vrlo brzo može mjeriti u tisućama eura, dok je organizacijska šteta često još veća.

Najveći trošak za poslodavce – kratka i ciklička bolovanja

U hrvatskom sustavu bolovanje do 42 dana u potpunosti je na teret poslodavca.
Najveći financijski pritisak nastaje kod tzv. cikličkih bolovanja, kada zaposlenik:

• koristi bolovanje oko 40 dana
• vrati se na posao nekoliko dana
• ponovno otvara novo bolovanje

Time započinje novo razdoblje bolovanja koje je ponovno u potpunosti trošak poslodavca.

Uz to, kratka i učestala bolovanja također su u cijelosti na teret poslodavca, zbog čega upravo u tim situacijama najčešće nastaje sumnja na zlouporabu.

Kada se javlja sumnja na lažno bolovanje?

Iskustvo iz detektivske prakse pokazuje da sumnja na zlouporabu bolovanja gotovo nikada ne nastaje iz jednog događaja. U pravilu se radi o obrascu ponašanja koji se ponavlja kroz dulje razdoblje i postupno postaje uočljiv poslodavcu.

Takve situacije često započinju kao pojedinačni slučajevi, ali s vremenom stvaraju dojam nepravilnosti koji utječe na radnu disciplinu, organizaciju posla i odnose unutar tima.

Najčešći znakovi sumnjivog bolovanja

U praksi se sumnja najčešće javlja kada se pojavi jedan ili više sljedećih pokazatelja:

• bolovanja koja redovito započinju neposredno prije vikenda, blagdana ili planiranih godišnjih odmora
• učestala kratka bolovanja koja se ponavljaju više puta tijekom godine
• bolovanja koja se pojavljuju u istim razdobljima svake godine (npr. turistička sezona, školski praznici ili sezonski poslovi)
• naglo otvaranje bolovanja neposredno nakon konflikta na radnom mjestu ili nakon odbijenog zahtjeva za godišnji odmor
• aktivnost zaposlenika na društvenim mrežama koja nije u skladu s prijavljenim zdravstvenim stanjem
• dojave kolega ili trećih osoba da zaposlenik tijekom bolovanja obavlja drugi posao ili radi na crno
• dugotrajna bolovanja bez jasnog medicinskog tijeka ili bez vidljivog napretka u liječenju
• povratak na posao na kratko vrijeme pa ponovno otvaranje bolovanja

Ovakve situacije posebno su izazovne za poslodavce jer uzrokuju organizacijske poteškoće, dodatne troškove i opterećenje ostalih zaposlenika koji moraju preuzeti dio posla.

Važno je naglasiti da pojedini znak sam po sebi ne mora značiti zlouporabu bolovanja. Međutim, kombinacija više pokazatelja kroz dulje razdoblje često predstavlja opravdan razlog za dodatnu provjeru i prikupljanje informacija prije poduzimanja daljnjih koraka.

Što zapravo radi privatni detektiv?

Kontrola bolovanja nije „uhođenje“, već zakonita provjera koristi li radnik bolovanje u skladu s njegovom svrhom/oporavkom.

Provjera uključuje:

• diskretno prikupljanje informacija

• dokumentiranje aktivnosti na javnim mjestima

• fotografsku dokumentaciju

• izradu stručnog izvješća koje može služiti kao dokaz

Sve aktivnosti provode se u skladu sa zakonom i bez zadiranja u privatnost.

Što poslodavac može učiniti prije angažiranja privatnog detektiva?

Prije pokretanja detektivske provjere poslodavci često pokušavaju prikupiti osnovne informacije i procijeniti postoji li opravdana sumnja.

Vrlo je važno nikada zaposleniku ne odavati da je angažiranje privatnog detektiva jedna od mogućih opcija.

Mogući prvi koraci uključuju:

1. Razgovor sa zaposlenikom
   Ako je moguće, poslodavac može pokušati obaviti informativan razgovor. Zaposlenik nije obvezan pristati, ali ponekad takav razgovor može razjasniti okolnosti.
2. Analiza internih evidencija
   Pregled evidencije bolovanja može otkriti ponavljajuće obrasce i neobične uzorke.
3. Prikupljanje informacija unutar radne okoline
   Ako postoje saznanja da zaposlenik tijekom bolovanja radi na crno ili obavlja druge aktivnosti, informacije se mogu oprezno prikupiti od kolega koji ih žele dobrovoljno podijeliti.

Diskrecija je u ovoj fazi iznimno važna.

Zašto se poslodavci sve češće obraćaju privatnim detektivima?

Sve veći broj poslodavaca najprije pokušava pokrenuti kontrolu bolovanja putem HZZO-a, no bez konkretnih dokaza izvanredni nadzor najčešće ne bude proveden.

Važno je razumjeti da postoje dvije razine kontrole privremene nesposobnosti za rad.

• Redovna kontrola bolovanja

Provodi se prema godišnjem planu HZZO-a i ne temelji se na pojedinačnoj sumnji poslodavca.

• Izvanredna kontrola bolovanja

Za poslodavce je ključna i provodi se u dvije situacije:

1. Kontrola opravdanosti bolovanja koje je u tijeku
   Poslodavac može zatražiti provjeru dok je radnik još uvijek na bolovanju.
2. Kontrola zlouporabe prava nakon završetka bolovanja
   Nakon povratka radnika na posao moguće je zatražiti provjeru postoji li sumnja na zlouporabu.

U praksi HZZO, sukladno internim pravilima, za pokretanje izvanredne kontrole najčešće traži konkretne indicije ili dokaze. Upravo u toj fazi privatni detektivi imaju ključnu ulogu jer zakonito prikupljaju informacije koje poslodavac sam ne može pribaviti.

Bez takvih dokaza postupak kontrole često nije moguće pokrenuti.

Primjeri iz prakse

1. Bolovanje zbog problema s leđima

   Zaposlenik je otvorio bolovanje zbog problema s kralježnicom jer radi fizički zahtjevan posao. Tijekom provjere utvrđeno je da gotovo svakodnevno odlazi u teretanu i izvodi vježbe s visokim opterećenjem, što nije u skladu s navedenom ozljedom niti s preporukama liječnika.

2. Dugotrajno bolovanje zbog stresa

   Zaposlenica je koristila bolovanje zbog burnouta, dok je istovremeno tijekom turističke sezone svakodnevno čistila apartmane. Aktivnosti su dokumentirane i dostavljene poslodavcu za daljnje postupanje.

Što se događa nakon detektivskog izvješća?

Detektivsko izvješće predstavlja dokaznu osnovu za daljnje zakonito postupanje.

Najčešći koraci:

1. prijava HZZO-u i zahtjev za izvanrednu kontrolu

2. pokretanje disciplinskog postupka

3. mogući otkaz ugovora o radu (otkaz zbog skrivljenog ponašanja ili izvanredni otkaz)

Pravne i financijske posljedice zlouporabe bolovanja

Ako se zlouporaba utvrdi, moguće su ozbiljne posljedice:

• HZZO može zatražiti povrat isplaćenih naknada

• poslodavac može tražiti naknadu štete

• poslodavac koji zaposli radnika na crno može biti sankcioniran

• liječnik može snositi sankcije ako se utvrde nepravilnosti

Koliko košta usluga kontrole bolovanja?

Statistika iz analize sudske prakse

Na temelju vlastite analize sudske prakse u radno-pravnim predmetima u kojima su korišteni dokazi privatnih detektiva, vidljivi su vrlo jasni trendovi.

U predmetima koji su završili sudskim postupkom:

• u 96 % slučajeva sudovi su prihvatili dokaze prikupljene od strane privatnih detektiva

• u 88 % slučajeva postupci su završili povoljno za poslodavce koji su pokrenuli postupak

Ovi rezultati pokazuju visoku razinu pravne prihvatljivosti i praktične učinkovitosti detektivskih dokaza u postupcima vezanim uz zlouporabu bolovanja.

Pouzdanost detektivskih dokaza u praksi

Fotografije, opažanja, kronologija aktivnosti i završno stručno izvješće čine cjelinu dokaznog materijala koji se koristi u radno-pravnim sporovima.

Sudska praksa pokazuje da su metode rada privatnih detektiva usklađene s pravnim standardima i zakonskim okvirom, zbog čega takvi dokazi često imaju značajnu ulogu u dokazivanju zlouporabe bolovanja.

Procjena isplativosti provjere

Iskustvo iz prakse pokazuje da je moguće unaprijed procijeniti isplativost pokretanja provjere bolovanja.

Procjena se temelji na:

• učestalosti i trajanju bolovanja

• obrascima ponašanja zaposlenika

• okolnostima konkretnog slučaja

Takav pristup omogućuje poslodavcima racionalno korištenje resursa i fokusiranje na slučajeve kod kojih postoji realna sumnja.

Smanjenje rizika za poslodavce

Zakonito prikupljeni dokazi i pravovremena procjena značajno smanjuju rizik u radno-pravnim postupcima te poslodavcima daju čvrstu činjeničnu osnovu za daljnje postupanje.